Networking: Jednostavan savjet za nezaboravan dojam

Na konferenciji si. Došao si s ciljem da upoznaš jednog od predavača. I naravno, želiš ga impresionirati. Ako uspiješ doći do njega i započeti razgovor, vjerojatno ćeš napraviti sljedeću logičnu stvar – početi pričati o sebi. Jer ti o njemu već sve znaš. I ovo je jedinstvena prilika da on sazna nešto o tebi.

Zapravo ne nešto. Sve. Jer ako mu ispričaš o svim svojim uspjesima, projektima i hobijima, on će shvatiti koliko si ti zakon i htjet će te upoznati / surađivati s tobom / povezati te sa svojim kolegom koji je idealna osoba za projekt na kojem trenutno radiš.

A što ako ti kažem da je to vjerojatno najgori mogući pristup ako nekoga želiš impresionirati?

 

Nedavno sam se dopisivala s frendicom koja je definicija upornosti, proaktivnosti, nepresušne energije i prije svega, hrabrosti. Pisala mi je jer je odlučila otići na druženje s ljudima koji su jednako uspješni, ali ni po čemu bolji od nje. I imala je tremu.

Takva su druženja, kao na primjer i godišnjice mature, tipične situacije u kojima ponovno radimo istu grešku – pričamo o sebi sa željom da impresioniramo. I pokušavamo se natjecati sa sugovornikom. Tko je radio na većem projektu. Tko surađuje s važnijim ljudima. Tko je svaki drugi vikend u Parizu.

Jedini rezultat takvih razgovora je frustracija. A često i narušeno samopouzdanje. A sve što si zapravo htio je ostaviti dobar dojam. Odnosno, u slučaju predavača na konferenciji, htio si da te taj netko zapamti.
I zato ću ti otkriti jedan od najboljih savjeta koje sam ikada pročitala na tu temu. Knjiga Kako steći prijatelje i naklonost ljudi Dalea Carnegieja je jedna od meni najdražih knjiga na temu međuljudskih odnosa. Vrlo je intuitivna i puna praktičnih savjeta i zanimljivih priča. I pisana je iz business perspektive, tako da je vrlo primjenjiva u poslovnom svijetu.

Savjet je kratak i jasan:

Slušaj više.

Intuitivno, jelda? Jer sve mi to znamo. Ali često ne znamo kakav utjecaj te “jednostavne, male stvari” imaju na druge. U poslu. I privatno.

 

 

Maya Angelou je jednom davno rekla:

People will forget what you said, people will forget what you did, but people will never forget how you made them feel.

 

Volimo pričati o sebi

Istraživanja kažu da od 100 minuta koje provedemo u razgovoru, čak 60 minuta pričamo Ja, Ja, Ja priču. Na društvenim mrežama taj postotak raste i do 80 minuta. Od 100!

Zašto volimo pričati o sebi?

Jer se, pričajući o sebi, osjećamo dobro. Kada pričamo o sebi, naš mozak izlučuje dopamin, kojeg jako volimo. Također, neki znanstvenici smatraju da je to i stvar genetike. Naime, u prošlosti smo mogli preživjeti samo uz pomoć drugih. Što znači da nam je bilo jako važno imati dobre odnose s ostalim članovima skupine. A dijeljenje osobnih informacija je obično najbrži put prema tome.

Dakle, nije loše pričati o sebi.

Ali pričanje o sebi nije najbolji način za ostaviti dobar dojam u kratkom vremenu.

Jer ako mi volimo pričati o sebi, to voli i naš sugovornik. Bez obzira je li on predavač na konferenciji ili prijatelj iz srednje škole.

Ako uzmeš u obzir savjet Maye Angelou, želiš da se tvoj sugovornik tijekom tih 10 – 15 minuta osjeća dobro. Jer će zapamtiti da se u razgovoru s tobom osjećao dobro. A to ćeš najlakše postići uz pomoć dopamina i genetike – zato aktivno slušaj svog sugovornika.

 

Ako te zanima što je to aktivno slušanje i kako se to radi, Forbes je napisao jedan članak optimalne duljine na tu temu. Ako želiš još detaljnije informacije, puno toga je dostupno online ako u Google utipkaš active listening ili aktivno slušanje.

Kada pričamo o aktivnom slušanju, iz osobnog iskustva bih rekla da su dvije stvari jako važne.

 

Govor tijela

Ako se ikada nađeš sa mnom na kavi, primijetit ćeš nekoliko stvari. Posebno ako se ne poznajemo jako dobro. Mobitel je u najboljem slučaju u torbi, u najgorem na stolu, okrenut ekranom prema dolje. Sjedim okrenuta prema tebi, malo nagnuta prema naprijed. Kimam glavom i prikladno reagiram na to što mi pričaš.

E sad, ja na taj način pričam s ljudima oduvijek. Jer mi je to važno. (Svatko od nas ima svoje osobne vrijednosti o kojima ću ti tek pisati.) Tek sam kroz čitanje o govoru tijela shvatila da sve te stvari ne radim bezveze, nego da sam vjerojatno kroz interakciju s ljudima u posljednjih 25 godina, shvatila da takav govor tijela “funkcionira”.

Govor tijela je cijela znanost. Sa stranicama i stranicama teorije i istraživanja. Jedini problem s ovom vrstom znanosti je što čitanje ne pomaže jer većinu tih „trikova“ ne možeš usvojiti preko noći. Kao što ti neki od njih neće doći prirodno, pa ih je bolje ni ne isprobavati.

Na primjer, jedna od stvari koju sam čula od Vanesse: Kimanje glavom je poželjno tijekom slušanja. A još je poželjnije kimnuti tri puta za redom. To sugovorniku signalizira zainteresiranost i gradi povjerenje. Štoviše, sugovornik je nakon toga skloniji s tobom podijeliti nešto osobno.

Ako ovaj savjet pokušaš „implementirati“, velike su šanse da ćeš jednostavno izgledati kao ona igračka za auto s glavom na federima. Barem ja imam taj osjećaj i nikada, ali baš nikada, ne bih svjesno išla brojati broj uzastopnih kimanja glavom. Na kraju krajeva, to bi me samo dekoncentriralo u aktivnom slušanju.

Ali kontakt očima, tijelo okrenuto prema sugovorniku i povremeni osmjeh su apsolutno dobrodošli.

Zainteresiranost

Cilj aktivnog slušanja nije izgledati zainteresirano, nego stvarno biti zainteresiran za ono o čemu sugovornik priča. A to je najlakše postići i pokazati pitanjima.

I to pitanjima otvorenog tipa na koja sugovornik ne može odgovoriti samo sa DA ili NE. Osim što pitanja omogućuju sugovorniku da se otvori, pitanja pokazuju i da slušaš i pratiš. Naravno, pametna pitanja povezana s onim o čemu sugovornik priča.

Dale savjetuje da pokušamo pokazati interes i postaviti barem pet pitanja dnevno. Ljudima do kojih nam je stalo. I ne, „koliko je sati“ i „kakvo je vrijeme vani“ se ne računa.

 

Ako se još uvijek pitaš zašto bi se trudio, i poslodavci i oni sa druge strane stola su uvjereni da je aktivno slušanje tijekom intervjua presudan faktor zbog kojeg su nekome ponudili, odnosno dobili posao. I zato je vrijeme da svi nakratko prestanemo pričati, naćulimo uši i za promjenu malo slušamo.

Jer ako savladaš slušanje, svaka osoba u prostoriji će htjeti pričati baš s tobom.

A koji su tvoji trikovi za ostavljanje nezaboravnog dojma?

 

Recent Posts

Leave a Comment

Start typing and press Enter to search