Česta pogreška zbog koje do sada nisi usvojio naviku čitanja – i 5 ideja kako čitati pametnije

Važno: Sve navedeno u ovom tekstu odnosi se na non-fiction knjige i literaturu.

 

The reading of all good books is like conversation with the finest (people) of the past centuries. – Descartes

Descartes ima zanimljivu poantu – iskustvo i lekcije koje je netko stjecao godinama, zahvaljujući knjigama imamo priliku usvojiti u samo nekoliko sati.

Ako u teoriji znamo da je čitanje važno, da učenje ne staje s diplomom, da svi poslovno uspješni ljudi imaju naviku redovitog čitanja – zbog čega onda ne čitamo više? I zbog čega knjige koje smo možda u nekom trenutku htjeli pročitati i dalje stoje na polici – nepročitane?

 

Dva najčešća razloga zbog kojih ne čitamo redovito:

  1. Uvjereni smo da knjigu moramo pročitati od korice do korice.
  2. Mislimo da je odustajanje od knjige “za slabiće” i zbog toga se mjesecima vučemo kroz poglavlja pouzdajući se samo i jedino u vlastitu samodisciplinu.

 

In the case of good books, the point is not to see how many of them you can get through, but rather how many can get through to you. – Mortimer J. Adler

Pokazatelj uspješnosti kojeg sam do sada koristila u čitanju bio je – broj knjiga koje sam pročitala od početka do kraja.

Kako bih u tome bila što uspješnija, usvojila sam naviku čitanja onako kako se svaka nova navika usvaja – dizajniranjem rutine, triggera i nagrade. Zahvaljujući toj navici u proteklih 5 godina pročitala sam solidan broj knjiga.
 


 
A onda sam naišla na Jaya Shettya i njegov video koji je cijelu moju teoriju o čitanju izokrenuo naopačke.

Jay naime u svom videu postavlja pitanje – jesam li ikada čitala knjigu tjednima i mjesecima, „tjerala se“ da je pročitam samo zato što je neki stručnjak negdje nekada rekao da je ta knjiga bila ključna za njegov uspjeh?

Yup.

I jesam li ikada čitala knjigu tjednima, kako bih na samom kraju (obično pišući summary za TeaTime) zaključila da zapravo i nisam puno toga dobila i naučila?

Yup.

Postoji li onda pametniji pristup čitanju (non-fiction) knjiga?

Hm…možda.

 

Prije svega, uzmi u obzir da do pisanja ovog članka još uvijek nisam testirala pristup koji Jay predlaže i koji ću podijeliti s tobom u nastavku. Zato što sam štreberica i kao takva osjećam obavezu pročitati „lektiru“ od početka do kraja. No obećajem da ću raditi na tome.

Jay Shetty je uz svoj pristup čitanju u protekloj godini pročitao 365 knjiga. Yup. 1 knjigu dnevno. Njegov se pristup sastoji od 5 koraka.

 

1. Saznaj zbog čega čitaš

Jay zna zbog kojeg razloga svaku novu knjigu uzima u ruke. Želi li jednostavno skrenuti misli s trenutnog izazova, saznati nove informacije i napredovati ili jednostavno pronaći svježe ideje kako unaprijediti svoj posao i život.

Što je tvoj razlog za čitanje bolji, to su veće šanse da usvojiš ovu vrijednu naviku.
 


 

2. Istraži knjigu prije donošenja odluke o čitanju

Kako znaš da ćeš u knjizi pronaći upravo ono što tražiš? Vjerojatno ne znaš i zato je odabir svake nove knjige svojevrstan rizik. Jay savjetuje da prije odabira knjige, pokušaš pronaći:

  • sažetke te knjige online
  • intervjue autora
  • TED govor ili predavanje autora
  • korisne (dobre i loše) recenzije na Amazonu

Ako već kroz 30-minutno istraživanje zaključiš da knjiga ne odgovara na tvoja pitanja – super. Uložio si samo 30 minuta i uštedio 100-ak kuna.

 

3. Najprije u sadržaju označi što te najviše zanima

Upozorenje: ovaj korak uključuje šaranje po knjigama

Kratka digresija: dugo sam knjige pokušavala očuvati u istom stanju u kojem su kupljene. To je značilo da je šaranje po knjigama bio zločin. A onda sam počela pisati sažetke pročitanih knjiga za TeaTime i shvatila da bih u tome bila puno brža kada bih već tijekom čitanja označavala najbolje dijelove. I to je bio početak kraja (mog čuvanja knjiga u savršenom izdanju).

U trećem koraku Jay savjetuje da prije čitanja prvo pročitaš sadržaj i označiš ona poglavlja koja obavezno želiš pročitati (što je lako ako znaš s kojim razlogom uzimaš knjigu u ruke – vidi korak 1).
 


 

4. Knjigu čitaj kao što čitaš časopis

Revolucionarnost ovog pristupa je upravo u četvrtom koraku – u dopuštenju da ne moraš pročitati svaku knjigu od korice do korice.

Znam, i moja početna reakcija je bila – šok.

Ali kada uzmem u obzir razloge zbog kojih čitam non-fiction knjige, Jayev pristup zapravo ima više smisla od mog. Na jednak način zapravo listam časopise i čitam samo one članke koji su mi zanimljivi – bez grižnje savjesti.

Također, Jay savjetuje da uvijek pročitaš prvo poglavlje knjige budući da autori ulažu najviše vremena i pažnje u strukturiranje upravo tog poglavlja. Nakon toga, prema ranije označenom sadržaju, skoči na poglavlja koja su ti najvrjednija.

To ne znači da ne postoje knjige koje i Jay pročita od početka do kraja. Prema njegovim riječima, 2 sata ovakvog pristupa mu obično olakšaju donošenje odluke je li ova knjiga vrijedna detaljnijeg čitanja.

 

5. Izvuci neku vrijednost iz svake knjige

Citat s početka kaže da je manje važno koliko knjiga smo pročitali, u usporedbi s brojem knjiga koje su na nama ostavile trag.

Meni najdraži izazov kod čitanja knjiga je kako osigurati primjenu pročitanog. Jay predlaže sljedeće: na kraju svakog poglavlja zapiši 3 stvari (prema 3S formuli):

  • Story: priča koja te se dojmila ili te inspirirala
  • Statistic: neki podatak ili statistika koja te iznenadila
  • Share: nešto što želiš podijeliti s nekim drugim

I da, prije nego što zaklopiš bilo koju knjigu, odaberi barem jednu ideju koju ćeš odmah primijeniti u praksi.

 

Što kažeš na ovakav pristup čitanju (non-fiction) knjiga? Na kojoj knjizi ćeš testirati ovu metodu?

P.S. Ideje za čitanje uvijek možeš pronaći na ovom linku.

P.P.S. Ako želiš saznati više o tome što čitati, zašto čitati i gdje kupiti sve te knjige, baci pogled i na ovaj tekst.

Recent Posts

Leave a Comment

Start typing and press Enter to search

Tea writing in a planner