Kako kontaktirati naizgled nedostupne ljude – Mail na koji ćeš dobiti odgovor

Jesam li ti ikada ispričala priču o radionici design thinkinga?

Prije više od godinu dana sam, potpuno slučajno, došla na radionicu design thinkinga u BIZkoshnici. Nakon radionice sam se na LinkedInu kratko javila Petri koja je vodila radionicu, kao i Jeleni s kojom sam tijekom radionice održala prezentaciju u paru.

S obje sam kliknula na prvu. Razmjenile smo nekoliko poruka. A onda se nismo čule godinu dana.

Godinu dana kasnije, splet okolnosti nas je ponovno spojio. Jelena se mene sjetila prilikom organizacije jednog treninga. A ja sam se sjetila Petre čim su me pitali znam li nekoga tko se bavi design thinkingom.

Jedna 4-satna radionica i kratka pozitivna interakacija prije više od godinu dana su bile dovoljne da se danas s te dvije genijalne žene čujem češće nego s nekim prijateljima.

I to je networking – pozitivne interakcije s pametnim, poduzetnim i pozitivnim ljudima.

Simple as that…

U člancima često spomenem poneku ideju na temu networkinga (baci pogled na ovaj i ovaj tekst). Jer u poslovnom su svijetu odnosi važni. Ponekad važniji i od svega ostalog.

 

Kako onda izgraditi kvalitetne odnose s ljudima koji su često stariji, uspješniji i iskusniji od tebe?

Pitanje na koje je nemoguće odgovoriti u samo jednom tekstu. Zato će se networking i dalje pojavljivati na TeaTimeu, a danas ću se koncentrirati na jedan mali, ali često ključan, dio networkinga – kako bilo koju, jako zaposlenu, osobu kontaktirati mailom i pritom dobiti odgovor? Bez obzira na to radi li se o tvom omiljenom blogeru ili potencijalnom poslodavcu.

 

O ovom pitanju razmišljam još od čitanja Timove knjige “The 4-Hour Workweek”. Tim je, naime, održao predavanje na Princetonu, nakon kojega je studentima ponudio nagradu – putovanje na bilo koju destinaciju na svijetu, onome tko pronađe najkreativnije rješenje izazova.

A izazov glasi: Kontaktirajte tri naizgled nedostupne osobe i od barem jedne od njih dobijte odgovor na tri pitanja po vašem izboru.

Od 20 studenata nitko nije niti pokušao. Jer su bili uvjereni da je zadatak pretežak i da će drugi ljudi sigurno biti uspješniji od njih. Što znači da je netko od njih mogao osvojiti putovanje oko svijeta na temelju potpuno nekreativnog i neuspješnog odgovora. Ali to je priča (i pouka) za neki drugi put.

 

Obožavam proučavati područje komunikacije (pogotovo komunikacije mailom) i najzanimljivije pitanje u ovoj priči mi je od samoga početka bilo: Kako mora izgledati mail upućen naizgled nedostupnoj osobi, da ga ona uopće pročita, a kamoli da na njega i odgovori?

Pritom, uzmi u obzir da su to ljudi koji primaju nekoliko stotina mailova dnevno. I većinu mailova, bez otvaranja, obrišu.

Knjiga koja mi je pala na glavu… 🙈📗🤓 Više u sljedećem postu…a do tada #sparkme #day2 🤗😄

A post shared by Tea Zavacki (@teatime.com.hr) on

S tom idejom sam se igrala proteklih mjeseci, a onda se pojavila idealna prilika za testiranje naučenog – Spark.me.

Već sam ti pričala o predavačima sa Spark.me konferencije – legende i vrhunski stručnjaci u svom području. To su ljudi koje na LinkedInu ne možeš kontaktirati bez Premium računa i koji sigurno primaju više od nekoliko stotina mailova dnevno. Kao što rekoh, idealna prilika za eksperiment.

 

Zamisli nakratko da si jako zaposlen i da ti neprestano u inbox stižu pitanja i mailovi koji nemaju pretjerano veze s tvojim primarnim poslom. Možda ćeš u prvim tjednima/mjesecima pokušavati odgovoriti na svaki. Ali nakon nekog vremena ćeš sasvim sigurno primijeniti metodu Delete all – poznatiju pod nazivom “ako je važno, doći će ponovno”.

I zato, kada ne dobiješ odgovor na mail, nemoj to shvatiti osobno. Velike su šanse da je tvoj mail jednostavno i bez otvaranja završio u smeću, zajedno sa stotinama drugih.

 

Što je onda rješenje? Što će tvoj mail istaknuti u moru ostalih?

 

1) Dobar i originalan naslov maila (subject)

Kao prvo, nikada nemoj zaboraviti na naslov maila. Mailovi bez subjecta izgledaju neprofesionalno.

Naslov maila je nešto kao i tvoj CV – prvi eliminacijski faktor. Zaposleni ljudi kažu da naslov maila mora biti kao i dobar trailer:

  • Daje jasnu sliku o čemu se radi…
  • …ali ne otkriva sve, tj. budi znatiželju.

U svom slučaju sam se odlučila za sljedeći naslov – Spark.me blogger: 3-word answer. Htjela sam da naslov otkriva kontekst (tko sam i zašto šaljem ovaj mail), a htjela sam i naglasiti da u odgovoru ne očekujem ništa više od 3 riječi (preneseno značenje: cijenim Vaše vrijeme).

 

2) Duljina maila

Recimo da je upalilo i da je naslov tvog maila bio dovoljno dobar da bi ga osoba otvorila. Sljedeća stvar koja odmah upada u oči je duljina. Koliko često si otvorio mail, vidio redove i redove nepreglednih riječi i slova i odlučio ga obrisati bez čitanja? Ja jesam.

Mail zaposlenoj osobi, koja je već odvojila 30 sekundi svog vremena da bi ga otvorila, mora biti kratak. Točka. To ponovno šalje poruku – cijenim Vaše vrijeme.

Ja sam u svom mailu stala na 10 rečenica. Kao dodatni plus, gotovo svaka rečenica je bila u novom redu, a glavno pitanje je bilo boldano i većeg fonta u odnosu na ostali tekst. Osim duljine, mail mora biti čitak i pregledan.

 

3) Dobar uvod

Ok, otvorio sam mail, vidio da je kratak i odlučio sam pročitati nekoliko uvodnih rečenica prije nego što procijenim je li vrijedan mog vremena (zvuči okrutno, ali tako stvari izgledaju u poslovnom svijetu).

Rezultati istraživanja kažu da je stvari na početku najbolje staviti u kontekst – tko sam i zašto pišem. Također, poželjno je ubaciti i rečenicu, dvije za ego. Svi mi volimo čuti pohvalu ili nešto lijepo o sebi.

U svom uvodu sam se zbog toga fokusirala na dvije stvari (rečenice sam prevela na hrvatski jer će ti vjerojatno češće trebati u ovom obliku):

1) Kontekst (1 rečenica)

Moje ime je Tea i bila sam službeni bloger na ovogodišnjoj Spark.me konferenciji.

2) Pohvala (2-3 rečenice)

Hvala Vam na dolasku, uživala sam u Vašem govoru. Posebno me inspirirao primjer… Osim samog govora, motivirao me Vaš stav prema…

Istina, ovo nije bio potpuno objektivan eksperiment, jer sam već imala jednu zajedničku poveznicu s govornicima – proveli smo tri dana na istoj konferenciji. Ali i u poslovnom je svijetu preporučljivo pronaći sličnost s osobom kojoj pišeš. Možda ste završili isti fakultet, poznajete istu osobu ili ste oboje bili član neke organizacije. Sličnosti grade odnos.

4) Kratko i originalno pitanje

Pitanje “Možete li pogledati moju stranicu i reći mi što mogu popraviti?” nije dobro pitanje. Barem kada pričamo o vrhunskim (i obično jako zaposlenim) stručnjacima.

Kao prvo, moraš odraditi domaću zadaću. U gornjem primjeru, puno bi bolje zvučalo sljedeće: Pročitao sam Vaš članak na temu opt-ina i testirao sam ove dvije opcije pomoću xy alata. U privitku su rezultati i moje tumačenje rezultata. Puno bi mi značilo čuti jesam li na dobrom putu.

Dakle, dvije stvari su važne:

  • Nemoj zaposlene i uspješne ljude pitati pitanje koje već postoji na Googleu (do your homework).
  • Neka pitanje ili zahtjev bude što kraći.

U mom slučaju, pitanje je glasilo ovako:

Koja je jedna stvar koju mlada osoba može napraviti već danas da bi sutra bila sretnija i uspješnija?

Poprilično općenito i filozofsko pitanje, zbog čega sam dodala i drugu rečenicu.

Cijenim Vaše vrijeme, zbog čega je kratak odgovor (poput pročitati xy knjigu, upisati tečaj xy jezika) i više nego poželjan.

Iskreno, pitanje je moglo biti i bolje. Međutim, ovoga puta sam naglasak stavila na brzinu. I zbog toga nisam odradila detaljno istraživanje svakog pojedinog predavača.

Vjerujem da bi puno bolje zvučalo nešto poput: U intervjuu koji ste dali za HBR ste spomenuli da bi svaka mlada osoba trebala staviti naglasak na xy vještine. Zanima me koju knjigu biste preporučili kao dobar uvod u to područje. I to je odgovor koji teoretski mogu pronaći na Googleu, ali možda posebno cijenim jedinstvenu perspektivu baš tog predavača…

 

5) Bonus savjet za kraj

I netko bi pomislio – to je to. Imam originalan naslov, kratak mail, dobar uvod i konkretno pitanje. Međutim, postoji jedna rečenica na samom kraju maila, koja će drastično povećati vjerojatnost dobivanja odgovora.

Rečenica glasi nekako ovako (vrijedi i bilo koja druga varijacija na temu):

Hvala Vam na Vašem vremenu i u potpunosti razumijem ako niste u mogućnosti odgovoriti. Hvala Vam na svemu što Vi i Vaš tim radite, svakako ću nastaviti pratiti vaš rad. Želim Vam puno uspjeha u budućnosti.

I sam Tim kažeako na kraju maila spomeneš da ti ne moram odgovoriti, puno su veće šanse da hoću. Paradoksalno, ali istinito.

Ako te zanimaju rezultati ovog eksperimenta – poslala sam 8 mailova i unutar 4 dana dobila odgovor na 4. Uspješnost – 50%. Zadovoljavajuće.

Dakle, pitanje je bilo:

Koja je jedna stvar koju mlada osoba može napraviti već danas da bi sutra bila sretnija i uspješnija?

 
Peter Kim:
Invest the time and put in the effort now. “Overnight success” takes years of hard work.
 
Heather B. Armstrong:
Don’t get defensive. If that doesn’t translate well, here’s a different way of looking at it: Don’t take it personally. I really wish I had known this early on, it would have saved me years of heartache.
 
Virginia Salas Kastilio:

Totally skip university!
 
Ancilla van de Leest:
I’d say be careful what you put online and avoid negative people like the plague. Life is too short. I wish I’d realized that earlier! Starting a company is not for everyone, but if you’re passionate about something and not afraid of failure, now is the time! Good luck!
 
Interpretaciju odgovora ću prepustiti tebi…

 

Ne znam za tebe, ali meni je ovo bio jedan jako, jako zanimljiv eksperiment. Koji pritom razvija važne poslovne vještine. Bez obzira na to jesi li poduzetnik, freelancer ili u potrazi za poslom.

I zato za tebe, imam dva prijedloga. Za vježbu. Prvi je za one hrabrije.

  1. Kao osobni izazov, kontaktiraj neku, naizgled nedostupnu osobu od koje bi volio dobiti odgovor na neko pitanje. Nakon toga, pitanje i dobiveni odgovor podijeli u komentarima. Odlična vježba komunikacijskih vještina i hrabrosti. A najkreativniji odgovor možda osvoji i nagradu…
  2. Ako ti se to čini ekstremno i/ili ne vjeruješ da je moguće kontaktirati bilo koga u Hrvatskoj i regiji, predloži u komentarima ime i prezime, a ja ću najoriginalniju osobu kontaktirati umjesto tebe. 🙂

Zbog jednostavnosti, zadržimo se za sada samo na ljudima iz Hrvatske i regije.

 

Za kraj ću citirati Tima – na vrhu nema gužve. Ponekad je dovoljno poslati loš odgovor i osvojiti putovanje oko svijeta. Baš zato što drugi misle da je nemoguće.

 

Recent Posts
Showing 8 comments
  • Barbara
    Reply

    Jako koristan post i bas sam ga s uzitkom citala! Hvala ti na ovako korisnim i inspirativnim temama. Ancillin mi se savjet posebno svidja u trenutnoj fazi zivota 🙂
    Ja sam, polu-poslovno, recimo to tako, kontaktirala Ellu Dvornik. Bio je to takodjer moj mali eksperiment i pozabavila sam se i sama ovim stvarima koje si i navela, ali nisam dobila odgovor. Medjutim, znam da Ella prima jako puno mailova i odlucila sam to pustiti na neko vrijeme i u trenutku inspiracije pokusati ponovno jer znam da ce jednom vec odgovoriti. Tvoj sam post shvatila kao znak da bih to mogla uciniti vec danas, posebno uz tvoje savjete.
    Stay amazing! 🙂

    • Tea
      Reply

      Hvala ti, tvoja proaktivnost mi je baš uljepšala dan 🙂 Obavezno javi rezultate eksperimenta! 🙂

  • Marko
    Reply

    Prije svega moram reći da obožavam Tim-a. Pročitao sam njegov The 4-Hour Workweek nekoliko puta 😉

    Što se tiče samih mejlova, kod mene su oni još sažetiji i sastoje se od samo 5-6 rečenica. Moram priznati da mi je postotak odgovora još bolji nego 50 posto 😉

    Kod mene u naslovu stoji vrijednost (benefit) koju mogu ponuditi ‘nedostupnoj osobi’. Bitno, osobi treba pokazati da taj email vrijedi otvoriti, kao što si i sama rekla. Kreativnost se isplati.
    Sadržaj emaila je jasan, kratak i fokusiran. Prva rečenica tko sam, druga zašto sam odabrao tu osobu, treća što želim, četvrta pokazati benefite ako odgovori, peta zahvala na utrošenom vremenu i poziv na odgovaranje. Fokusirano u potpunosti 😉

    Ovo se pokazalo uspješnim u Hrvatskoj i regiji. No, ono što se pokazalo još uspješnijim u mom slučaju jest kontaktiranje osoba na privatne profile na društvenim mrežama. Puno je poduzetnika iz HR i regije vrlo aktivno na društvenim mrežama i nevjerojatno je u kojoj mjeri su spremni odgovoriti na poruku koju im tamo pošaljem.

    Mislim da je najvažnija stvar u cijeloj toj priči – cijeniti vrijeme i znanje tih uspješnih osoba. Odgovore na glupa pitanja možeš naći i na Google-u. Uspješne ljude treba pitati fokusirana pitanja, gdje zadireš u tajne njihova mozga i znanje koje su kolekcionirali godinama.

    PS. Nedavno sam radio intervju s mladom poduzetnicom Eli N. koje je spomenula da bi voljela ručak s Jessicom Albom jer bi mogla naučiti svašta o životu i poduzetništvu. Ako uhvatiš vremena, probaj dogovoriti neki deal s Jessicom 😀

    • Tea
      Reply

      Marko, hvala ti što si sjeo, uložio vrijeme i natipkao komentar koji ima ogromnu dodanu vrijednost. 🙂 S obzirom na to da je ovo bio eksperiment 001, definitivno ću testirati tvoj pristup, jako me zanima kako će se to odraziti na postotak hh. Pročitala sam i intervju – bravo oboma i veliki lajk za pozitivu! 🙂 A Jessicu onda stavljam na popis haha 😀

  • Reply

    Tea, a zašto samo Hr i regija ????? Super je post i svakako prihvaćam izazov. Javim ti kako je prošlo.

    • Tea
      Reply

      Iskreno, zato što me jako zanima koliko se mentalitet naših ljudi razlikuje od svih ostalih. Ali može i svijet, dapače, aim high 😉 Jedva čekam rezultate! 😀

  • Iva
    Reply

    Meni se dogodila jedna zanimljiva situacija. Na faksu sam se javila za neki seminar gdje sam skuzila da nema neke tipicne literature i uhvatila me frka. I tako posaljem e-mail tadasnjoj ministrici na tu temu jer sam znala da ona voli to podrucje. I kontam nikad nece odg. Jer eto oni su zauzeti drugim stvarima… I tada sam se iznenadila, odg. Je kroz sat i pol cca… I jos bolje poslala mi hrpu literature i svoje prezentacije uz dodatak da joj je drago da se netko uopce zanima za to podrucje i da ako ikako jos moze pomoci da joj se javim… 🙂 naravno nisam ju poznavala i od tada uvijek pokusam… Pa nikad se ne zna… Tko ne proba nece ni znati…

    • Tea
      Reply

      Ovo je tako dobra priča, hvala ti na dijeljenju! 😀 Jako dobar primjer kako ljudi reagiraju kada pokažeš interes za područje koje VOLE… 🙂

Leave a Comment

Start typing and press Enter to search